Zbogom tradicionalnim medijima: Društvene mreže i podkasti postali glavni izvor informisanja 🎙️🔊🎧
22 /Avg
Tradicionalni mediji u većini zemalja gube bitku sa društvenim mrežama, podkastima i drugim vidovima komunikacije sa publikom, što posebno ide na ruku populistima u politici koji zaobilaze „institucionalno novinarstvo” uz pomoć prijateljskih medija, ličnosti i influensera, pokazuje novo i 14. po redu istraživanje Rojters instituta.
Ovo istraživanje je posebno značajno zato što je prvi put uključilo i Srbiju.
Najvažniji rezultati istraživanja:
1. Interesovanje za tradicionalne medije (televizija, štampa, novinski portali) nastavlja da opada, što je posebno primetno u Sjedinjenim Američkim Državama u prve dve nedelje nove administracije Donalda Trampa.
2. Influenseri i digitalni medijski kreatori preuzeli su ključnu ulogu u kreiranju i oblikovanju javnog mnjenja, a čak jedna petina (22%) Amerikanaca, među kojima je posebno veliki broj mladih muškaraca, naišla je na neku vest ili komentar podkastera Džoa Rogana.
3. Trećina ispitanika na nedeljnom nivou kao izvor vesti koristi Fejsbuk (36%) i Jutjub (30%), zatim slede Instagram (19%), WhatsApp (19%), Tiktok (16) i X (12%).
4. Korišćenje društvene mreže X za vesti je na stabilnom nivou ili u porastu u određenim državama. Nakon što je Ilon Mask kupio ovu mrežu 2023. godine, na nju je došao veliki broj desničarski opredeljenih korisnika, naročito iz populacije mladih muškaraca, dok ju je napustio jedan broj liberalno i levo opredeljenih.
5. Video nastavlja da dobija na značaju kao izvor vesti, tako da je konzumiranje društveno angažovanih videa poraslo sa 52% na 65%, a bilo kog videa sa 67% na 75%.
6. Tiktok je i dalje najbrže rastuća društvena mreža, ali ga korisnici prepoznaju i kao ozbiljnu platformu za širenje lažnih i obmanjujućih informacija.
7. Više od polovine (58%) ispitanika je zabrinuto za svoje sposobnosti razlikovanja sadržaja sa istinitim od onog sa neistinitim informacijama na mrežama. U SAD-u taj procenat iznosi 73%, dok je najniži u Zapadnoj Evropi sa 46%.
8. Kao moguće izvore lažnih i obmanjujućih sadržaja, korisnici u istom procentu prepoznaju influensere i političare (47%). Najveća zabrinutost u pogledu političara pokazana je kod ispitanika iz Srbije (59%).
9. Uprkos zabrinutosti, podeljeno je mišljenje da li treba povećati ili smanjiti cenzuru na mrežama, pa su ispitanici u Velikoj Britaniji i Nemačkoj većinskog stava da se premalo sadržaja trenutno uklanja. U SAD-u desno orijentisani ispitanici smatraju da se uklanja previše sadržaja, sa čim se ne slažu levo opredeljeni.
10. Primećena je pojava četbotova i interfejsa sa veštačkom inteligencijom kao izvor informacija, ali još uvek u malom procentu – 7% u ukupnoj populaciji, ali 15% kod mlađih od 25 godina.
11. Iako postoji bojazan publike od težnje emitera i izdavača ka većem korišćenju veštačke inteligencije radi personalizovanja sadržaja vesti, oko jedne četvrtine ispitanika vidi različite prednosti takvog modela.
12. Širom sveta i dalje dominira skeptičnost prema korišćenju veštačke inteligencije u izveštavanju. 13. Pouzdani novinarski brendovi, posebno javni servisi, kao i zvanični kanali vlada ostaju mesta na koja publika odlazi kada želi da proveri istinitost neke informacije.
14. Generalno poverenje u vesti ostaje na nivou od 40%, uprkos padu od četiri procenta od pandemije korona virusa.
15. Publika ostaje većinski opredeljena za besplatnu distribuciju onlajn vesti, tako da su pretplatničke opcije ostale na 18%. Na dnu liste država čiji stanovnici koriste pretplatničke opcije za vesti nalaze se Srbija i Grčka sa 7% i Hrvatska sa 6%.
U pogledu značaja podkasta, YouTube i X platformi, ističe se da su oba predsednička kandidata u prošlogodišnjoj predizbornoj kampanji u Americi dala intervjue za neke od onlajn platformi. U vrhu onlajn kreatora društvenog sadržaja koji su uspeli da dopru do publike našli su se popularni podkaster Džo Rogan (22%) i nekadašnji novinar Foks njuza Taker Karlson (14%).
Zapaženo je da je, od Maskove kupovine Tvitera (Iksa), porastao broj desno opredeljenih korisnika ove mreže, tako da je u Velikoj Britaniji on praktično udvostručen.
Detalji izveštaja Rojters instituta.